Istraživanje: Efikasnost javnog sektora, studija slučaja: Zrenjanin

Samo 5% javnog sektora radi efikasno. Poverenik za informacije od javnog značaja potvrdio nezakonit rad gradske uprave. Ustanovljena svesna namera nezakonitog ponašanja predškolske ustanove. Apoteka platila kaznu zbog nezakonitog postupanja.

Predmet istraživanja i metodologija:

Javni sektor u Zrenjaninu definisan je kao skup Gradske uprave i svih javnih preduzeća i ustanova čije direktore imenuje Skupština grada Zrenjanina. Ispitivan je ceo skup, a ne uzorak, što implicira da rezultati ispitivanja imaju 100% pouzdanost. Kao indikator efikasnosti javnog sektora korišćen je način odgovora gradske uprave, javnih preduzeća i javnih ustanova na zahtev za pristup informaciji od javnog značaja (brzina, ispravnost i zakonitost). Ovaj indikator je uzet jer Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja postoji od 2004. godine, što znači da je javnom sektoru poznat već punu deceniju pa se sa sigurnošću može tvrditi da je postupanje po tom propisu rutina.

Na svih dvadeset adresa javnog sektora u Zrenjaninu (prilog 1) istog dana (4. januara 2014. godine) upućen je istovetan Zahtev za pristup informaciji od javnog značaja koji je formulisan prema preporučenom obrascu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (prilog 2)

Zahtevom je traženo da organ vlasti (termin iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja) dostavi kopiju dokumenata - ugovora o radu i ugovora o saradnji s medijima koje je sklapao od 07.07.2012. godine do 03.01.2014. godine.

S obzirom na činjenicu da se takvim zahtevom ne traži nikakva analitička radnja od organa vlasti, već isključivo da se poštom dostavi fotokopija dokumenata nastalih u poslednjih 18 meseci, radi se o zahtevu na koji svaki organ vlasti može da odgovori u roku od 15 dana (kako zakon i nalaže) pa se jedino odgovor u tom roku tretirao kao efikasno postupanje. Osim efikasnosti, ocenjivani su i zakonitost (u formalnom postupanju) i ispravnost sadržaja odgovora (da li odgovor sadrži ono što je zahtevano).

Prikupljanje podataka o efikasnosti javnog sektora u Zrenjaninu formalno je završeno tek 29. septembra 2014. godine, kada je ispitivaču stigao poslednji dokument iz Upravne inspekcije Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (prilog 3).

Kvantitativni rezultati istraživanja:
Samo jedan organ vlasti - (Gradska toplana) odgovorio je efikasno, ispravno i zakonito na zahtev za pristup informaciji od javnog značaja. Jedan organ vlasti (Turistički centar) odgovorio je efikasno i sadržajno ispravno, uz nezakonito uslovljavanje ispunjenja zahteva avansnom uplatom kompletnih troškova kopiranja dokumentacije. Čak 18 organa vlasti je postupilo neefikasno i nezakonito - ili potpunim ignorisanjem zahteva ili neispravnim odgovorom na zahtev (slanjem odgovora u obliku eseja, a ne slanjem kopija tražene dokumentacije).

Nakon podnetih žalbi Povereniku za informacije od javnog značaja, od 18 organa vlasti koji su na zahtev odgovorili nezakonito, 12 ih je poslalo odgovor koji je sadržajno ispravan, 5 ih je poslalo sadržajno neispravan odgovor, a 1 uopšte nije odgovorio. Oni koji su prvobitno na zahtev odgovorili neispravno (bez slanja kopije dokumenata), nakon žalbe su postupili po zakonu i poslali ono što je traženo. Oni koji su potpuno ignorisali zahtev (osim jednog) su nakon žalbe poslali sadržinski neispravan odgovor (bez kopije dokumenata), zbog čega se pojavila potreba da se Povereniku pošalje i drugi kontigent žalbi.

Nakon drugog kruga žalbi Povereniku za informacije od javnog značaja, svi osim jednog organa vlasti su postupili po zahtevu.

U postupku protiv organa vlasti koji nije postupio po zahtevu ni po Rešenju Poverenika (Apoteka Zrenjanin), donet je Zaključak o izricanju novčane kazne, pod pretnjom da kazna bude uvećana ukoliko organ vlasti ne postupi po zahtevu. Nakon plaćene kazne i taj organ vlasti je postupio po zahtevu.

Istaknuti slučajevi:
Gradska toplana Zrenjanin
Gradska toplana je jedini organ vlasti koji je efikasno, zakonito i ispravno odgovorio na zahtev za pristup inforomaciji od javnog značaja. Kopije dokumenata traženih 4. januara, stigle su poštom tražiocu 17. januara. (prilog 4)

Apoteka Zrenjanin
Apoteka Zrenjanin je ignorisala zahtev za pristup informaciji od javnog značaja, kao i Rešenje Poverenika kojim joj je naloženo da postupi po zahtevu, a zatim je platila i novčanu kaznu zbog nezakonitog postupanja, čime je posredno naneta šteta budžetu grada. (prilog 5)

Predškolska ustanova Zrenjanin
Predškolska ustanova je na zahtev za pristup informaciji od javnog značaja odgovorila dopisom kojim je zahtevala avansnu uplatu od čak 26.400,00 dinara za troškove odgovora uz tvrdnju da čak i nakon te uplate "nećete biti u mogućnosti da steknete uvid u celokupnu informaciju". Nakon Rešenja Poverenika za pristup informacijama od javnog značaja kojim je Predškolskoj ustanovi naloženo da ispuni zahtev, taj organ vlasti je poslao traženu dokumentaciju (sa dodatnim zakašnjenjem od mesec dana od dana kada je primio Rešenje Poverenika). Iz obima dobijene dokumentacije (koja je ovog puta poslata bez zahteva za naknadom troškova) se nedvosmisleno zaključuje da je prvobitni zahtev za avansnom uplatom od 24.400,00 dinara bio ne samo nezakonit nego i nameran, kako bi tražilac informacije odustao od svog zahteva. (prilog 6)

Gradska uprava Zrenjanin
Gradska uprava Zrenjanin je na zahtev za pristup informaciji od javnog značaja odgovorila dopisom kojim je zahtevala dodatnih 40 dana za odgovor "iz opravdanih razloga". Po isteku tog roka, novim dopisom je uslovila odgovor na zahtev avansnom uplatom troškova za kopiranje tražene dokumentacije, a na zahtev nije odgovorila ni po prijemu uplate, već tek nakon što je suočena sa žalbom upućenom Povereniku, koji je svojim posebnim dopisom potvrdio da je ovakvo postupanje Gradske uprave Zrenjanin "ne samo primer neefikasnog već i nezakonitog postupanja organa". (prilog 7)

Zaključak:
Samo 5% javnog sektora u Zrenjaninu radi efikasno, ispravno i u skladu sa zakonom.

U javnom sektoru se površno poznaje i tumači propis koji postoji već deset godina, a u delu javnog sektora sreće se i smišljeni pokušaj izbegavanja zakonskih obaveza.

Da bi ostvario svoje zakonsko pravo, zbog nezakonitog postupanja javnog sektora u Zrenjaninu, građanin mora da poznaje proceduru žalbenog postupka i da, osim neopravdano dugog vremena, utroši i značajno više novčanih sredstava nego što bi bilo neophodno kada bi javni sektor radio po zakonu (prilikom žalbe je neophodno dostaviti kopiju zahteva i dokaz o njegovom uručenju organu vlasti, što povećava troškove poštarine i kopiranja).

Neefikasnim i nezakonitim postupanjem javnog sektora ugrožava se i privredna aktivnost koja od njega zavisi, zbog toga što se protokom vremena koje je potrebno da se dobije traženi podatak on često obesmisli svojom zastarelošću.

Javni sektor ne pokazuje sposobnost da prepozna svoje slabosti. Umesto da popravi efikasnost u odgovoru svojih organa na zahteve za pristip informacijama od javnog značaja, što je izričita zakonska obaveza, ali i potreba građana i privrede, poseže se za formiranjem takozvanih Kancelarija za brze odgovore, koje nemaju uporište u pravnom sistemu Republike Srbije i samo još više komplikuju lavirint između građana s jedne i javnog sektora s druge strane.

Istraživač: Ivan Živkov, diplomirani sociolog
31 Oktobar, 2014. godine